Email:[email protected] | Tel: +385 99 69 85 997

Šibenik - najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu - dream-croatia.com

Na utoku Krke u more potopljeno ušće rijeke stvara prostrani zaljev koji s otvorenim morem komunicira dubokim, plovnim kanalom. U tom se zaljevu smjestio grad Šibenik. Premda je u antičko vrijeme u tom prostoru bilo naselje, Šibenik je kao grad nastao tek u srednjem vijeku. Šibenik se spominje 1066. Godine u jednoj ispravi u kojoj izrije­kom piše da u njemu o Božiću iste godine stoluje hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Tako je Šibenik zapravo najmlađi od svih dalmatinskih gradova i po svemu sudeći, osnovaše ga hrvatski kraljevi, u početku kao kraljevski kastrum.

Šibenik iz zraka

Stara gradska jezgra Šibenika, osim nekoliko doista vrijednih gotičkih i renesansnih sakralnih objekata, obiluje nizom slikovitih malih trgova

Poz­nato je da je u njemu 1105. godine boravio ugarsko-hrvatski kralj Koloman. a u XIII. stoljeću pod moćnom je zašti­tom hrvatskih knezova Šubića Bribirskih. Od 1298. Šibenik je sjedište biskupa. Od XV. stoljeća, kao i cijeli prostor Dal­macije, Šibenik je pod vlašću Prejasne Republike sve do njezine propasti 1797. Povijesni grad Šibenik opasan bede­mima razvio se iz tri urbane jezgre – grad zauzima sredi­šnji prostor oko katedrale i vijećnice i prostire se sve do istočnoga dijela gradskih zidina. Sjeverno se razvila Gorica, dok se najzapadniji dio – Dolac, razvio oko najstarijega dijela luke.

Tek u XIX. stoljeću grad se počeo širiti izvan gradskih zidina, da bi s vremenom amfiteatralno okružio zaljev sa zapadne, sjeverne i istočne strane, šireći se u novije vrijeme i izvan perimetara prirodne prostorne cjeline.

Središte povijesnoga grada Šibenika bio je njegov glav­ni trg, Plathea communis, danas Trg Republike Hrvatske. Na njemu ili neposredno uokolo smještene su najvažnije sakralne i svjetovne građevine Šibenika: katedrala, gradska vjećnica, gradska loža te kneževa i biskupska palača. Okol­ne prostore ispunjavaju brojne patricijske palače staroga Šibenika.

Šibenska je katedrala, posvećena apostolu Jakovu, glav­na građevina u gradu i njegov istinski simbol. Počela se graditi tridesetih godina XV. st., a potpuno je dovršena tek u drugoj polovici XVI. stoljeća. Više generacija graditelja, kipara i kamenorezaca utkalo je svoje najbolje zamisli i vještine u prijelomnom razdoblju u kojem je renesansa postupno zamijenila gotiku.

Posebno po svojim slavnim graditeljima Juliju Matejevu Dalmatincu i Nikoli Firentincu i njihovim smionim rješenjima, po čudesnom, gotove organskom, prožimanju stilova i nadasve po jedinstvenom skladu dovršene cjeline, ovo zdanje nadilazi ne samo lokal­nu sredinu ili regiju, nego postaje primjerom kako i na rub­nim dijelovima kultura u sretnom spletu okolnosti i dodiru talenata raznih generacija mogu nastajati remek-djela dostojna univerzalna značenja. S takvim osobinama upisa­na je i u UNESCO-ov registar svjetske umjetničke baštine.

Stara gradska jezgra Šibenika, osim nekoliko doista vrijednih gotičkih i renesansnih sakralnih objekata, obiluje nizom slikovitih malih trgova, sa gotovo organičkom strukturom ulica te brojnim patricijskim palačama s očuvanim portali­ma, obiteljskim grbovima i raznovrsnom arhitektonskom dekoracijom, što ovom prostoru daju posebnu vrijednost.

Unatoč razaranjima u Drugom svjetskom ratu i ponekoj arhitektonskoj interpolaciji, stari je Šibenik kao malo koje veće urbano središte na našem primorju sačuvao izvorne ambijentalne vrijednosti.

 

 

.