Email: [email protected] | Tel: +385 1 3470 928

Istra

Istra je u geografskom smislu definirana kao poluotok, čiju sjevernu granicu prema kopnu čini linija između Miljskoga zaljeva (Muggia) u neposrednoj blizini Trsta i najsjevernije točke Prelučkoga zaljeva, sjeverozapadno od Rijeke.
Najjužniju točku, vrh poluotoka, čini rt Kamenjak jugoistočno od Pule. Istarski poluotok najveći je i najznačajniji oblikjadranske obalne rasčlanjenosti. Gravitacija središtima zapadno i istočno od Istre stvarala je razne političke, gospodarske i kulturne silnice na istarskome tlu stoljećima, pa je tumačenje povijesnih tokova i kulture znatno kompleksnije od jednostavne geografske definicije. Čak i sama struktura morfološki različitih geografskih cjelina na istarskom tlu pridonosi složenosti tumačenja Istre kao jednistvenoga geografskog pojma.
Istra je od kopna odijeljena vapnenačkim planinama i brdovitim visoravnima tršćanskoga Krasa, Ćićarije i Učke. Sam prostor poluotoka može se podijeliti na tri geomorfološki sasvim različita područja.

Brdoviti sjeverni i sjevernoistočni rub poluotoka, zbog oskudnog biljnog pokrova i ogoljelih i svjetlih kraških površina nazivamo Bijelom Istrom. Njezin dio, koji čini planina Učka, strmo se spušta prema moru, pa je priobalno stanovništvo istočne obale Istarskoga poluotoka oduvijek bilo okrenuto moru i pomorstvu, a u novije vrijeme i turizmu.

Jugozapadno od Bijele istre pruža se prostor koji je morfološki znatno bogatiji. To je brežuljkast kraj ispresijecan riječnim tokovima i dolinama, bogat vodama i vegetacijom. Premda tlo nije osobito plodno, tu se ipak stoljećima razvijala proizvodnja žitarica, voćarstvo, vinogradarstvo, a uzgajala se i krupna stoka. Kako taj prostor karakterizira listopadna vegetacija, tu je u zimskim mjesecima dominantna siva boja, pa odatle i naziv Siva Istra. Naselja su se ovdje formirala još od prapovijesnih vremena na uzvisinama i brežuljcima, koji su dominirali dolinama rijeka ili poljima. Na osnovama mnogih prapovijesnih gradina, kaštela, nastali su antički, a kasnije i srednjovjekovni, utvrđeni gradići, a u ovom prostoru i mnoga sela imaju vlastite zaštitne zidine. Siva Istra je obilovala naslagama ugljena, pa je u jugoistočnom dijelu, osobito na području Raše i Labina, danas ugašeno rudarstvo imalo dugu tradiciju.

Južnu i zapadnu obalu Istre karakterizira širok pojas zaravni koje se blago spuštaju prema moru. Obala je dobro razvijena s mnogo uvala, pa i dubljih zaljeva, te riječnih ušća. Osim niza manjih otočića, pred obalom od Poreča do Rovinja na jugu ističe se Brijunski arhipelag. Cijelo je to područje sačuvalo pokrov izrazito crvene zemlje, po čemu se ovaj kraj naziva Crvenom Istrom. Kraj je relativno gusto naseljen, a uz obalu zapadne Istre nastali su i važniji gradovi, poput Poreča, Rovinja i osobito Pule, te niz manjih gradova, poput Umaga, Novigrada, Vrsara, Fažane i Medulina.
istra-pulska arena
Cijela obala Crvene Istre danas je izrazito turističko područje, jedna od najvažnijih i najrazvijenijih turističkih zona Republike Hrvatske.

U unutrašnjosti istarskoga kopna nailazimo na pretežito brežuljkast teren, čijim istaknutim uzvisinama dominiraju manji slikoviti gradići. Kultiviran krajolik, obrađena zemlja i brojni vinogradi, drvoredi, šumarci i vodeni tokovi sastavni su dio izvanrednoga prostora kojeg mnogi uspoređuju sa Toscanom.

Najvažniji gradovi i općine u Istri, a također i mjesta sa najbogatijom turističkom ponudom su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun i Medulin.

.