Email: [email protected] | Tel: +385 1 3470 928

Otok Rab

Rab leži nasuprot podvelebitskom primorju, tvoreći svojom sjeveroistočnom obalom dio Velebitskog kanala. Sjeverna strana otoka, izložena silovitim udarima bure, pusta je i kamenita, dok je središnji dio otoka zaštićen hrptom visova Kamenjaka. S nekoliko plodnih polja oko Supetarske Drage, Kampora i Banjola čini osnovu naseljavanja otoka.

Glavno naselje na otoku povijesni grad Rab. Jedan je od najljepših primorskih gradova, smješten na poluotoku koji zatvara razvedenu uvalu. Naselje potječe još iz antike, ali uspon doživljava u srednjem vijeku, kada postaje sjedište biskupije i slobodna gradska komuna, dobro utvrđena zidinama, među kojima se nalaze mnoge vrlo važne i vrijedne građevine, posebno iz razdoblja romanike, kada je grad doživio svoj vrhunac.

Ono što tvori karakterističan i izvanredno slikovit obris grada su 4 visoka i vitka zvonika rapskih crkava i dijelovi očuvanih gradskih zidina. Glavni sakralni spomenici smješteni su na samom hrptu poluotoka, među kojima su nekadašnja rapska Katedrala, Sveta Marija Velika, potom ranoromanička bazilika ženskoga benediktinskog samostana svetog Andrije sa zvonikom iz 12. stoljeća, benediktinska samostanska crkva svetog Ivana Evanđelista iz 11. stoljeća i zvonikom iz 12. stoljeća te renesansna crkva svete Justine.

Od javnih se građevina ističe Knežev dvor, toranj s gradskim satom, gradska loža te niz vrijednih stambenih zgrada, poput palača Dominis, Nimira, Crnota, Galzigna i Marinelis.

Za proučavanje srednjovjekovnoga graditeljstva važna je rano romanička crkva svetog Petra iz 11. stoljeća, podignuta uz benediktinski samostan nedalekoj Supetarskoj Dragi.

.