Email: [email protected] | Tel: +385 1 3470 928

Središnja Hrvatska

Središnja je Hrvatska u geografskom smislu jugozapadnoga ruba peripanonskoga prostora, u kojem morfološki koegzistiraju gorsko-brežuljkasta područja, podbrđa, potočne doline i ravnice uz veće rijeke. Područjem teče Sava, najdulja i vodom najbogatija rijeka u Hrvatskoj.
Goroviti dijelovi relativno su niski, obrasli bujnom vegetacijom, u kojima tek Medvednica, Žumberačka gora i Ivančica prelaze visinu od 1000 metara. Djeverni dio izrazito je slikovito brežuljkasto područje koje postupno prelazi u doline većih rijeka Drave i Mure. Južni dio tvore podbrđa i zaravni uz rijeke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Dobru.

Središnja Hrvatska, kako joj i ime govori, jezgra je cjelokupnoga hrvatskog teritorija u kojem se neposredno ili posredno susreću sve sastavnice hrvatske zemlje. Sjecište je svih važnijih uzdužnih, okomitih ili dijagonalnih pravaca kojima su se stoljećima, pa i tisućljećima, razmjenjivala dobra, susretale i prožimale razne kulture i običaji.
Trajna strateška važnost toga prostora uvjetovala je njegovu gustu naseljenost i nastanak brojnih gradova, trgovišta, ali i strateški važnih utvrda. Naseljenost središnje Hrvatske i danas je najznatnija u hrvatskim prostorima, pa na području koje zauzima trećinu hrvatskoga teritorija živi gotovo polovica ukupnog stanovništva Hrvatske (2 160 000 stanovnika).

Gotovo u prostornom središtu na poveznici putova u srednjem se vijeku počeo formirati skup bliskih naselja koja su se s vremenom spojila u glavni hrvatski grad – Zagreb.

.